Suchergebnisse

New challenges that welfare states cope with brought to changed priorities in the area of social policies and the growing promotion of the dual-breadwinner model in European countries. As patterns of behaviour of men and women in the labour market are not just a reflection of the economic situation, the cultural context and individual beliefs, but also of the existing institutional arrangements in the area of social policies, work-family policies are becoming increasingly important and the area of growing intervention in many countries. Variations in work-family policies and economic activity, and the characteristics of the employment of parents in European countries bring the issue of their effect on the outcomes of parents at the labour market in the focus of interest of political and scientific debates, and efforts have been particularly made to answer the question which schemes of work-family policies really contribute to larger employment rates of parents and their better outcomes at the labour market, which is the central question of this paper as well. After a brief insight into the position of parents at the labour market in EU countries, particularly focusing on the gender differences and the differences between parents and childless individuals, the paper presents a detailed review of the results of the research dealing with the effects of different institutional context, i.e. work-family policies, on the outcomes of the parents at the labour market. The final part of the paper contains a brief discussion about the implications of the presented results of comparative studies on the situation and the development of measures in the area of work-family policies in Croatia, which clearly indicate the need for reforms. ; Novi izazovi s kojima se nose socijalne države doveli su do promijenjenih prioriteta na području socijalnih politika te rastuće promocije modela dvostrukog hranitelja u europskim zemljama. Kako obrasci ponašanja muškaraca i žena na tržištu rada nisu tek odraz ekonomske situacije te kulturnog konteksta i individualnih uvjerenja, već i postojećih institucionalnih uređenja na području socijalnih politika, upravo politike usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada postaju višestruko važne te područje rastuće intervencije u mnogim zemljama. Varijacije u politikama usklađivanja i ekonomskoj aktivnosti te obilježjima zaposlenosti roditelja u europskim zemljama dovode pitanje njihova učinka na ishode roditelja na tržištu rada u središte interesa javnopolitičkih i znanstvenih rasprava, a posebice se pokušava dati odgovor na pitanje kakve sheme politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada stvarno i doprinose većim stopama zaposlenosti roditelja i njihovim boljim ishodima na tržištu rada, što je središnje pitanje i ovog rada. Nakon kratkog uvida u položaj roditelja na tržištu rada u zemljama EU-a, posebice se fokusirajući na rodne razlike te razlike između roditelja i pojedinaca bez djece, daje se detaljan pregled rezultata istraživanja koja su se bavila djelovanjem različitog institucionalnog konteksta, odnosno politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada, na ishode roditelja na tržištu rada. U zaključnom se dijelu kratko raspravljaju implikacije prikazanih rezultata komparativnih studija za stanje i razvoj mjera na području politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada u Hrvatskoj, a koje jasno ukazuju na nužnost reformi.

EDUCATION OF FAMILY MEDIATORS IN THE CROATIAN AND INTERNATIONAL CONTEXT 5 ABSTRACT The paper provides an overview of the training of family mediators from the perspective of the number of hours and the contents of educational programmes in some member states of the European Union and some countries outside of Europe where family mediation is highly developed. The aim is to analyse the common and specific determinants with regard to the length of training, implementation of training and contents of training. The paper shows that there is no unified training practice for family mediators, and that the number of hours differs among the analysed countries. The educational programmes are conducted within professional associations and organisations that deal with family mediation or within faculties. A larger similarity can be observed in the contents covered by the educational programmes with regard to the knowledge needed for the implementation of family mediation, techniques and methods, principles, values, legal and psychosocial aspects of understanding the contents and procedures of mediation. Apart from theoretical aspects, attention is given to the methods of teaching which motivate practical implementation during the teaching, as well as direct practical work accompanying supervision. Key words: family mediation, education, number of teaching hours, content of education

Family policy in Bosnia and Herzegovina's entities (Federation of Bosnia and Herzegovina and the Republic Srpska) is incoherent, with its different elements being scattered across different ministries and levels of government. The system is found to be inapt to respond to the needs of families, thus enhancing gender inequalities in the labour market and within families. As a country aspiring to join the European Union, Bosnia and Herzegovina, together with other countries of the Western Balkans region, participates in regular policy dialogue with the European Union institutions. The latest European Commission assessment of the country's Economic Reform Programme identifies low employment of women as one of the key challenges and implicitly calls for the country to develop an employment-oriented family policy. By analysing the system of family policy and its recent policy developments, the article assesses the country's capacity to respond to the recommendation and create conditions for greater participation of women in the labour market. The question is whether the European Union's conditionality and recommendations have the potential to transform the current family policy arrangements in the entities. ; Obiteljska politika u entitetima Bosne i Hercegovine (Federacija Bosne i Hercegovine i Republike Srpske) je nedosljedna, s različitim elementima raspršenim diljem različitih ministarstava i razina vlasti. Sustav nije sposoban odgovoriti na potrebe obitelji čime se povećavaju rodne nejednakosti na tražištu rada i unutar obitelji. Kao država koja stremi pridruživanju Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina, zajedno s drugim državama regije Zapadnog Balkana, sudjeluje u redovnim dijalozima o politikama s institucijama Europske unije. Posljednja procjena Europske komisije u pogledu Programa gospodarske reforme države identificirala je nisku zasposlenost žena kao jedan od glavnih izazova i neizravno zatražila da država razvije obiteljsku politiku usmjerenu na zapošljavanje. Analizirajući sustav obiteljske politike i nedavni razvoj mjera unutar njega, ovaj rad procjenjuje kapacitet države da reagira na preporuke i stvori uvjete za veću participaciju žena na tržištu rada. Pitanje je imaju li uvjetovanost i preporuke Europske unije potencijal za transformaciju sadašnjih mehanizama obiteljske politike u entitetima.

Policies of reconciliation of professional and family obligations present an extremely important segment of social policy in general which, regretfully, is rather neglected in Serbia. Data on the low rate of employment of women and sectors with predominantly female labor indicate the prevailing situation on the labor market from the point of view of gender (sex) (un)equality. The mechanisms of policy of reconciliation of professional and family obligations in Serbia, which are partly included in the system of protection of family and children, mainly imply compensation of salaries during maternity leave or for purpose of child's care or special care, family allowances and child's allowances, also as they are amended by the system of care of preschool children. ; Politike usklađivanja profesionalnih i porodičnih obaveza predstavljaju izuzetno važan segment socijalne politike uopšteno, koji je, međutim, u Srbiji, relativno zanemaren. Podaci o niskoj stopi zaposlenosti žena i sektorima dominantne zaposlenosti žena, ukazuju na postojeću situaciju, u svetlu rodne (ne)ravnopravnosti na tržištu rada. Mehanizmi politike usklađivanja profesionalnih i porodičnih obaveza u Srbiji, koji su jednim delom obuhvaćeni sistemom zaštite porodice i dece, oslanjaju se ponajviše na naknade zarade tokom porodiljskog odsustva ili u svrhu nege i posebne nege deteta, roditeljske dodatke i dečije dodatke, kao i što su dopunjeni sistemom zbrinjavanja dece predškolskog uzrasta.

Rad preko platformi predstavlja atipični, novi oblik rada, koji je omogućila digitalna tehnologija. Odlikuje se. najčešće, trojnim pravnim odnosom između digitalne platforme, radnika na platformi i klijenta. Pošto se pojavljuje u različitim oblicima, trenutno predstavlja problem na polju radnog zakonodavstva, socijalne zaštite i oporezivanja u nacionalnim okvirima. Nesumnjivo da je platformski rad doprineo diversifikaciji tržišta rada. Novi radni zadaci koji se obavljaju preko digitalnih platformi kao što su "Uber", "Deliveroo" ili "Foodora" postavljaju nove uslove za radnike koji na kraju ne mogu da budu jasno klasifikovani ni kao "zaposleni" ni kao "samozaposleni".
Van svake sumnje je da danas poslodavci i zaposleni žele više fleksibilnosti u organizaciji rada, što im digitalizacija omogućava. Međutim, uz pozitivne, postoje i negativne posledice ovakve fleksibilnosti, koja se ogleda, pre svega, u intenziviranju radnih zadataka i postepenog ukidanja granica između porodičnih i radnih obaveza. Upotreba novih oblika rada, koji se danas obavljaju preko različitih digitalnih platformi je u stalnom porastu. Stoga je od suštinskog značaja da uočimo ovakve promene, pozabavimo se problemima koje one nose i ne ostavimo da se same od sebe problemi reše. U ovom radu biće predstavljeni najznačajniji oblici platformskog rada, kao i njegove vrste i istovremeno će biti ukazano na pojedine normativne izazove sa kojima se skoro sve savremene države susreću.

Research in the field of social policy and social work, under which this text implies social research, are unjustifiably neglected in our society, although there is a notable demand for studying of new social phenomena, processes and problems on which we know nothing or just a bit. The causes of such situation should be searched for in institutional system of social policy, i.e. the deficit of research institutions in this field, insufficient motivation of young and talented experts for dealing with scientific research and analytical research work in this field, particularly those acting in the social security system, insufficient financial support to research, insufficient training of human resources for research, insufficient technical equipment of institutions that should carry out research, etc. The importance of social research for overall societal-economic and social development is undeniable, particularly in societies in transition which face challenges of creation, conceptualization and establishment of national strategies of long-term development. ; Istraživanja u oblasti socijalne politike i socijalnog rada, pod kojima u ovom tekstu podrazumevamo socijalna istraživanja, neopravdano su zapostavljena u našem društvu, iako postoji izrazita potreba za proučavanjem novih socijalnih pojava, procesa i problema o kojima malo znamo ili ništa ne znamo. Uzroke za ovakvu situaciju treba tražiti u institucionalnom sistemu socijalne politike, odn. deficitu istraživačkih institucija u ovoj oblasti, nedovoljnom podsticaju mladih i talentovanih stručnjaka da se bave naučno-istraživačkim i analitičko-istraživačkim radom u ovoj oblasti, posebno onih koji deluju u sistemu socijalne zaštite, nedovoljnoj materijalnoj podršci istraživačkoj delatnosti, nedovoljna obučenost kadrova za istraživački rad, neadekvatna tehnička oprema institucija koje treba da se bave istraživačkim radom, itd. Značaj socijalnih istraživanja za sveukupni društveno-ekonomski i socijalni razvoj je nesporan, posebno u društvima u tranziciji pred kojima se nalaze izazovi osmišljavanja, koncipiranja i utvrđivanja nacionalnih strategija, dugoročnog razvoja.

Rad na temu "Antikrizne politike i njihovi efekti u Bosni i Hercegovini" jeste rad koji se u svojoj osnovi bavi istraživanjem i analizom teorijskih i sprovedenih načina prevazilaženja negativnih posljedica svjetske ekonomske krize (uporedno u različitim zemljama) te njihovim postojanjem, efikasnošću i dometom u okolnostima koje su nacionalno specifične. U zemljama poput Bosne i Hercegovine u kojima postoje nagomilani ekonomski problemi poput visoke nezaposlenosti, podijeljenog ekonomskog prostora, velika administracije, zaduženosti, velikih socijalnih izdvajanja, niskih investicija, brojne brojne političke nesuglasice te pojačano društveno raslojavanje, pitanje razornosti krize kao i pitanje ko i kako, u kojoj mjeri te s kojim ciljevima sprovodi određene politike može dati i zaista daje dublji uvid u realno stanje i mogućnosti jedne ekonomije da se izmijeni nabolje. Osnovna pitanja koje rad tretira su ona vezana za uzroke, manifestacije te posljedice krize kao i ponuđena ekonomska rješenja za globalnu ekonomsku krizu od strane nekoliko najrazvijenijih zemalja svijeta te onih u razvoju, ali sa naročitim fokusom na zemlje regije Zapadnog Balkana i Bosnu i Hercegovinu. Za zemlju u fokusu je iz tih razloga izvršena kritička analiza antirecesionih ekonomskih mjera primjenom SWOT matrice dok je kroz empirijski dio rada kroz upotrebu modela višestruke regresije testiran utjecaj ključnih mjerljivih pokazatelja fiskalne i monetarne politike na osnovne ekonomske indikatore u kriznom periodu. Rezultati kako teorijskih tako i dobivenih empirijskih analiza pri tome ukazuju na potrebu promjene kriznih i razvojnih prioriteta, ali i na potencijalnu promjenu alata ekonomskih politika čiji se domet i ovom slučaju pokazao kao vrlo ograničen. Ključne riječi: svjetska ekonomska kriza, antirecesioni programi, monetarna politika, fiskalna politika

Članak analizira poticaje za prijelaz iz nezaposlenosti u zaposlenost izražene pomoću različitih financijskih pokazatelja u Sloveniji i uspoređuje ih s onima u državama EU. Članak daje pregled glavnih značajki politika isplativosti rada i raspravlja razloge za njihovu primjenu u Sloveniji. Pokazuje se da u Sloveniji obitelji i pojedinci koji ne rade imaju slabe poticaje za pronalaženje posla, jer za mnoge se "posao ne isplati". Naknade za nezaposlene i novčane naknade, zajedno s visokim poreznim klinom, odvraćaju od rada. Kako bi se riješio ovaj problem, Slovenija bi trebala razmotriti uvođenje dodataka za zapošljavanje, naknada za zaposlene ili oboje. Trenutačno takve politike gotovo ne postoje. U svjetlu međunarodnih uspješnih iskustava s takvim politikama i s obzirom na visoki destimulirajući učinak koji stvaraju zamke nezaposlenosti, neaktivnosti i niskih plaća, takve politike u Sloveniji imaju veliki potencijal za poticanje prijelaza iz nezaposlenosti u zaposlenost i ostanak u radnom odnosu. ; The paper analyzes incentives for making transition from non-employment to work as expressed by various financial indicators in Slovenia and compares them to the EU countries. It also provides an overview of the main features of making-work-pay policies and discusses reasoning for their implementation in Slovenia. The paper shows that in Slovenia, families and individuals who are not working have poor incentives to find a job – because for many, "it does not pay to work." Unemployment benefits and cash transfers, coupled with high tax wedge, create high work disincentives. To address this issue, Slovenia should consider introducing into-work benefits, in-work benefits, or both. Presently such policies are virtually non-existent. In the light of international successful experiences with such policies and given the strong work disincentive created by unemployment, inactivity and low-pay traps, in Slovenia such policies have a great potential to stimulate transitions from non-employment to employment and stay in employment.